Per la libertà di movimento, per i diritti di cittadinanza

Uskoro izlazi dekret odliva za 2004.god.

Sadržaj

– Sadržaj dekreta odliva

– Ulasci za sezonsku vrstu rada

– Ulasci za zavisnu ili samostalnu vrstu rada

– Doseljenici u redu

– Podela kvota između regija i provincija

– Predavanje zahteva

– Formulari

Dekret odliva za 2004.god. je promenjen. Ovu vest smo za sada pročitali samo u nekim novinama, a službeni tekst dekreta još uvek nije objavljen. Ustavni organ koji je odgovoran za sadržaj dekreta je već registrovao odobrenje tako da se čeka samo objavljivanje istog u Službenim Novinama za nekoliko dana.

Dakle dekret bi trebao da izađe u Službenim Novinama za nekoliko dana.

Radi tačnosti želimo odmah da preciziramo da se ne radi o dodatnom odobrenju ili regulisanju nego o godišnjim kvotama koje vlada stavlja na raspolaganje radi prihvatanja radne snage iz inostranstva.

Drugim rečima zahtev za ovlašćeno prihvatanje iz inostranstvase predaje uz pretpostavku da se radnik stranac zainteresovan za prihvatanje ne nalazi na teritoriji Italijeu momentu u kojem se isti predaje. Svakako je istina – kao što se može proveriti pregledajući formulare – da u formularu zahteva za prihvatanje iz inostranstva davalac posla izjavljuje, pod spostvenom odgovornošću (tj.ima tu obavezu), da se radnik ne nalazi u Italiji.

Više puta smo komentarisali ovaj argument i to pre svega što se tiče licemerne normative koja nameće svima da se pretvaraju da nisu u Italiji kada međutim dobro znamo da se 99% do sada izdatih ovlašćenja radi prihvatanja iz inostranstva odnose na osobe koje se faktički već nalaze u Italiji i koje su zatim primorane da “tajno” izađu iz Italije kako bi otišle po ulaznu vizu u italijanski konzulat u zemlji porekla.

Sadržaj dekreta odliva

Kvote se uopšteno odnose na 79.000 osoba koje će vršiti samostalnu ili zavisnu vrstu rada (dakle za radnike sezonskog karaktera i one koji će dobiti stabilne ili dozvole za boravak koje se mogu obnavljati).

Pošto tekst dekreta još uvek nije objavljen moramo da se oslonimo na vrlo sintetične informacije koje bi mogle da budu netačne.
U svakom slučaju smatramo da je korisno dati sve nama poznate informacije i prokomentarisati ih.

Ulasci za sezonsku vrstu rada

Od 79 hiljada ulazaka 50 hiljada je predviđeno samo za seonsku vrstu rada. Dakle 50 hiljada osoba neće imati mogućnost da dobije – na kraju procedure – stabilnu tj.dozvolu za boravak koja se može obnoviti, nego samo dozvolu za boravak radi vršenja sezonske vrste posla koja može da traje najviše devet meseci u toku jedne godine.

Ovakva vrsta ovlašćenja može da zainteresuje više davalaca posla radi sklapanja više ugovora koji će se uvek odnositi na sezonsku vrstu posla. Pod sezonskom vrstom posla se podrazumevaju aktivnosti koje se vrše “sezonski” kao što su na primer aktivnosti u turističkom sektoru (hoteli, restorani, turistička mesta, komercijalne aktivnosti koje se otvaraju samo u letnjim ili zimskim sezonama i u turističkim mestima) i poljoprivrede. Tu spadaju i industrijske aktivnosti sezonskog karaktera koje se sastoje iz prerade poljoprivrednih produkata ili pecanja.

Više davalaca posla će moći da iskoristi ovih 50 hiljada kvoti za sezonsku vrstu rada.
Praktičan primer – Isti radnik stranac ima mogućnost da sklopi više radnih ugovora sa više davalaca posla za aktivnosti sezonskog karaktera, ali ne u istim preduzećima.
Važno je ne preći – sabirajući trajanje svih ugovora – devet meseci u toku godine. U slučaju u kojem – za istog radnika – više davalaca posla preda zahtev za ovlašćeno prihvatanje iz inostranstva za sezonski rad, prema spisu ministartsva rada od prošle godine, moramo da računamo da taj radnik «zauzima» samo jednu kvotu. Nema veze što je potpisao više radnih ugovora.
Dakle, iako isti radnik preda više radnih ugovora za sezonski rad procedura regulisanja će se odnositi samo na jednu od 50 hiljada kvoti.

Ulasci za zavisnu ili samostalnu vrstu rada

Za ovu vrstu ulaska – za rad na neodređeno ili određeno vreme – na raspolaganje je stavljeno 29 hiljada ulazaka (pod kojima se podrazumevaju čak i aktivnosti samostalnog rada prema još uvek ne definisanim tiplogijama) na osnovu kojih će osobe dobiti «obnovljivu» dozvolu za boravak koja omogućava koliko-toliko stabilan boravak u Italiji.

Od ovih 29 hiljada kvoti 20 hiljada je već rezervisano za državljane koji dolaze iz zemalja koje su sa Italijom sklopile sporazume u materiji saradnje na polju doseljeništva:
3.000 za Albaniju
3.000 za Tunis
2.500 za Maroko
2.000 za Nigeriju
1.500 za Egipat
1.500 za Moldaviju
1.5000 za Šri Lanku
1.500 za Bangladeš
1.000 za Pakistan

2.500 kvota ostaje na raspolaganju kako bi se favorizovalo potpisivanje drugih tratata o saradnji u materiji doseljeništva (sporazumi o ponovnom prihvatanju deportovanih osoba itd.).
Rumunija kao primer: za sada ne postoje kvote predviđene za državljane Rumunije, a ako bi se sporazum o saradnji između Italije i Rumunije uskoro sklopio onda bi ova mesta (sva ili samo neka) mogla da budu rezervisana za državljane ove zemlje.

Pored ovih 20.000 rezervisanih kvoti (od kojih je 2.500 «suspendovano») preostaje još devet hiljada mesta koja mogu da iskoriste državljani bilo kojih zemalja i moramo da kažemo da se radi o jednoj ne prihvatljivoj cifri.
Dakle sve ove osobe – koje dolaze iz najrazličitijih zemalja sveta – će morati da «podele» ovih 9 hiljada kvoti na nivou nacije…

Doseljenici u redu

Nije teško zamisliti, videvši iskustvo iz prethodnih godina, da će doći do trke ko stigne prvi da preda zahtev provincijskoj direkciji rada, argument o kojem smo govorili u prethodnim emisijama.
Više je nego očigledno da će redovi ispred provincijskih direkcija rada biti predugački, a čekaće osobe koje se nadaju da će biti među prvima, tj.da će uspeti da na vreme predaju zahteve pre nego što se iskoriste kvote rezervisane za zemlje porekla ili, još gore, pre nego što se istroše tzv.slobodne kvote koje mogu da iskoriste stranci koji dolaze iz zemalja koje se ne nalaze na gore navedenoj listi.
Naravno u redu će da čekaju direktno zainteresovane osobe, tj.radnici doseljenici koji službeno ne bi trebali da budu u Italiji i onda će – samo nekoliko metara pred ulaz i predavanje pratike šalteru – doći davalac posla ili njegov zamenik i formalno predati zahtev pod svojim imenom.
Ovo je takoreći «javna tajna».
Isto tako se nadamo da policija neće kontrolisati osobe ispred provincijske direkcije rada kako bi verifikovala da li su one ili osobe koje traže i predaju formulare i zahteve strani državljani bez redovne dozvole za boravak.

Nadamo se da će svako pojedinačno da bude obazriv i da će davaoci posla, kao što je normom predviđeno, ili eventualno njihovi zamenci biti ti koji će predati zahtev i čekati u redu.
Službeno to ne bi trebala da bude direktno zainteresovana osoba, jer bi ista trebala da bude u zemlji porekla i, ako se zatekne u Italiji u neregularnim uslovima, mogla bi da joj bude zapisana mera isključenja iz zemlje i da definitivno izgubi mogućnost regularnog prihvatanja.

Savetujemo dakle maksimalnu obazrivost čak i sa ove tačke gledišta.

Podela kvota između regija i provincija

Ovog momenta kvote su stabilisane na nacionalnom nivou, ali će ministarstvo Rada – i to na vreme – morati da ih podeli između regija.
Posle toga će provincijske direkcije rada morati da se isto tako na vreme pobrinu da ih podele na različite provincije,dodeljujući svakoj provinciji određen broj kvoti rezervisanih za svaku pojedinačnu zemlju i određen broj tzv.slobodnih kvoti koje će da iskoriste državljani bilo koje druge «ne-evropske» zemlje.
Već smo rekli da se kao prva stvar mora uzeti u obzir tačnost u predavanju zahteva: na kraju krajeva, radi se o jednoj vrsti trke zato što je broj raspoloživih mesta mnogo manji od broja osoba koje su zainteresovane da regulišu svoj boravak.
Mi sa naše strane gledamo da bar olakšamo ovu trku ne čineći nikakvu ne korektnost; dajemo dakle iste informacije svima. Što se ovoga tiče moramo da iznesemo zapažanje koje bi moglo da bude važno zato što ne mora da znači da su sve informacije uvek tačne i precizne. Vrlo često u stvari radnici na šalterima, iz opravdavajućih i razumljivih razloga, sve dok ministarstvo službeno ne izda direktive ne daju službene podatke niti precizne informacije. Kao posledica toga je razumljivo što se u mnogim slučajevima zaposleni susdržavaju od davanja informacija i ograničavaju se da kažu: «Čekamo uputstva našeg ministarstva.»

Predavanje zahteva

Sa praktične tačke gledišta je međutim sve jednostavnije: u momentu objave dekret odliva u Službenim Novinama davaoci posla imaju puno pravo da predaju zahteve, iako kvote u međuvremenu još uvek nisu podeljene.

Za sada jedini momenat u kojem je korisno predati zahtev je dan kada se dekret objavljuje u Službenim Novinama. Prema tome jasno je da ako nove informacije ne izađu u međuvremenu, već od sada zainteresovani bi trebali da računaju da se iz obazrivosti moraju organizovati da bukvalno kontrolišu, dan za danom, objavljivanje dekreta u Službenim Novinama zato što čim se tako nešto desi postojaće pravo da se od provincijske direkcije rada odgovornoj na teritoriji zatraži da fizički prihvati zahteve i izda broj (uz priznanicu) kojim će se «blokirati» jedna od kvoti stavljenih na raspolaganje.
Preciziramo na kraju da što se tiče objavljivanja dekreta u Službenim Novinama postoji tehničko vreme između datuma formalne objave dekreta i datuma kada je tekst fizički na raspolaganju u Službenim Novinama.
Praktičan primer: ako na primer 15.januara Službene Novine objave tekst dekreta isti tekst neće izaći u Venetu istog dana nego nekoliko dana posle. Međutim sa pravne tačke gledišta datum koji se uzima u obzir je dan objavljivanja istog. Dakle jasno je da će zainteresovani morati da se što je više moguće informišu o efektivnom objavljivanju dekreta. Oni koji imaju volju i želju mogli bi šta više da budu u telefonskom kontakstu sa državnim odsekom tj.institutom koji ima svoje sedište u Rimu, a koji vodi odsek za štampu Službenih Novina kako bi unapred saznala tačan datum objave dekerta odliva u ovim novinama.

Formulari

Provincijske direkcije rada još uvek nisu dobile nikakva odobrenja ministarstva tj.spise, niti postoje novi formulari. U svakom slučaju formulari koji su bili korišćeni prošle godine bi trebali da se koriste i ove zato što dokumenti i norma nisu promenjeni.
Ako međutim formulari od ove godine ne budu isti kao i oni iz prošle godine i ako bude neophodna eventualna dopuna, prepravka ili perfekcionisanje pratika koje su već predate će biti moguće i savet koji Vam dajemo sa praktične tačke gliedišta jeste da što pre predate zahteve koristeći čak i «ne službene» formulare.
Kada je zahtev jednom predat može se u svakom slučaju biti sigurni u činjenicu da je mesto na listama već blokirano.